Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player


Župni ured
Pomoćnice kršćana

Kralja Tomislava 5
HR-20250 Orebić
Tel./Fax. +385 20 713 004
Mob. +385 98 890 273
e-mail:
zupni.ured.orebic@du.t-com.hr

Sakralni objekti

Kapele

 

           Kapela Sv. Roka  nalazi se u Karmenu malo ispod negdašnje župne crkve Gospe od Karmena. Tu je blizu nje i nekoliko grobova. l ona se spominje pri vizitaciji biskupa A. Gozze: "Pregledana je crkva sv. Roka koja ima zvonik sa zvonom. Nije dotirana i zato je pod interdiktom, kako bi došlo do njezine upotrebe i da ima što je potrebno. Zapovjeđeno je da se učini potrebno itd." Postoji i zapis o jednom vjenčanju u toj crkvi iz g. 1636., ali ne piše kojim povodom. Kult sv. Roka kod nas je najviše porastao u XVI. st. u vrijeme zavjeta ovom svecu, kad su harale kužne bolesti, da Bog po ovom svecu branitelju dade lijeka i spriječi pogubnu zarazu.

           Kapela Sv. Jurja  u Podvlaštici zasigurno je jedna od starijih i važnijih župe Orebić. Na to upozorava i sama činjenica da je ona na grobljanskom lokalitetu i u blizini putova koji u tom punktu koncentriraju svako povijesno zbivanje što se pojavi u tom dijelu Pelješca. Ona je imala i svoju bratovštinu u drugoj polovici XVI. st. Ovu kapelu spominje i Vizitacija biskupa A. Gozze g. 1625.: "Pregledana je crkva sv. Jurja od Trstenice (dl Tarsteniza] koja ima zvonik sa zvonom, kalež, korporal, paramenat, misnicu osim rečenog paramenta, 3 mapice, tapet, kadionicu. Zapovjeđeno je da se nabavi oltarni kamen, barem dva svjećnjaka, oltarne vrčiće, misal, itd." l po opremeljnosti vidi se njezina važnost, a u njezinu okolišu izgleda da je živjelo dosta stanovnika. U njoj je župnik prema tadašnjem običaju bio dužan reći tri sv. mise. Što se pak tiče asocijacija vezanih za kult sv. Jurja, treba reći da je i on u svijesti hrvatskih, slavenskih štovatelja predstavljao silu i snagu koja razara bezboštvo oličeno u zmaju. Zato je taj svetac lako prihvaćen u hrvatskim krajevima i gotovo je svaka župa po otocima, pa i na Pelješcu, imala njegovu crkvu, posebno na uzvisinama.

           Kapela sv. Ane u Žukovcu. To je predio zapadno od franjevačkog samostana, u podnožju brda sv. Ilije. Ona se spominje prvi put pri vizitacija biskupa A. Gozze. g. 1625. To je tipična zavjetna kapela i po stilu i po veličini, okrenuta oltarom prema istoku i s preslicom za zvono nad ulaznim vratima. Na oltaru je u drvenom okviru bila slika sv. Ane. Prije nekoliko godina je ta slika uređena i izložena uz svetište župne crkve Pomoćnice kršćana u Orebiću. Kapela je sada u relativno dobrom stanju. Prošle godine je krov popravljen i zidovi unutra fugirani, a ove godine su postavljena nova vrata.

           Kapela sv. Lovra u Žukovcu spominje se kad je riječ o bratovštinama Republike g. 1564. Kad promatramo područje negdašnje župe Trstenice (skupa s Vignjem), opažamo da je Žukovac nekako u sredini, a tu je i izvor vode. Do Sv. Lovra je nakada išla i tjelovska procesija iz Karmena. Sve to govori da bi to mogla biti župna crkva prije one sv. Vida u Karmenu, i prije nego se pojavio, po odredbi Republike, kapetan u Trstenici. To bi trebalo još bolje istražiti. Ova se crkva spominje u Vizitaciji biskupa A. Gozze g. 1625. ovako: "Pregledana je crkva sv. Lovre u Zukovcu (Sceukovoz) koja ima zvonik sa zvonom, kalež, tri mapice, dva palija, panikule (još nešto nečitljivo pisano, nap. B. B.), dva korporala. misal i kadionicu. Zapovjeđeno je da se nabavi oltarni kamen, svjećnjaci, dva vrčića, itd." l prema ovoj Vizitaciji čini se da je to bila važna crkva. Vizitacija ne donosi koliko je puta tu trebalo godišnje reći sv. misu.

           Kapela sv. Antuna u Stankovićima sagradila je g. l 734. obitelj kapetana Roka Bonfiola iz Stankovića "žarom svoje pobožnosti", uz dopuštenje tadašnjeg stonskog biskupa Frana Volantija. Crkva će se uzdržavati od vinograda u baštini Peći. Dužnost je reći u crkvi tri sv. mise na blagdan sv. Antuna Pustinjaka, sv. Antuna Padovanskog i na dan Našašća sv. Križa.

 

 

           Kapela sv. Jakova nalazi se u Mokalu. Oltarna slika (pala) potječe iz g. 1790., a sama kapela je nešto starija. Posljednjih nekoliko godina se radilo na njezinoj obnovi. Uređena su vrata, postavljeni prozori i elektroinstalacija, a posebno je nabavljeno sve što je potrebno za svete mise i obrede. Ove godine je stavljeno novo krovište od kupe kanalice, a uređena je i preslica i zvono. U ovoj kapeli se drže mise povremeno prema običajniku, a glavna svečanost je na blagdan sv. Jakova apostola, 25. srpnja.

           Kapelu sv. Ilije,  koje se ostaci još uvijek vide, ako se popnemo na vrh brda što se diže poviše Orebića, zovu i "sv. Ilije od Brda". Za nju piše u Vizitaciji biskupa A. Gozze g. 1628. da je "župnik dužan na godinu reći tri sv. Mise, a ima i drugih zaduženja". Stari Orebićani su znali pripovijedati o procesiji koja je išla u proljeća na Iliju, a vjerojatno su išli i drugi vjernici pa i oni iz Dube, Vrućice, itd. Asocijacija ovog starozavjetnog proroka u duši slavenskih Hrvata proizvodila je njegovu usporedbu sa samim Bogom, koji daje kišu, gromove, koji očituje moć i silu dok upravlja svijetom. Zato su te crkve često na velikim brdima, ali do kojih se može lako doći. Do brda Ilije je od starine izgrađen lijepi put.