Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player


Župni ured
Pomoćnice kršćana

Kralja Tomislava 5
HR-20250 Orebić
Tel./Fax. +385 20 713 004
Mob. +385 98 890 273
e-mail:
zupni.ured.orebic@du.t-com.hr

 

17. veljače 2010. godine

 

            KORIZMA je liturgijsko vrijeme u kojemu Crkva, svake godine na obnovljeni način, poziva vjernike da se u vremenu od četrdeset dana, postom, pokorom, molitvom i djelima ljubavi, obnavljaju u vjeri i da se suživljavaju s Kristom koji je bio mučen, raspet i koji je slavno uskrsnuo kao pobjednik nad zlom i smrti. Korizma započinje Pepelnicom ili Čistom srijedom, a završava Svetim trodnevljem.

 

 

                   

Papina poruka za korizmu

 

           „Čovjek ne može sam provoditi pravdu, on treba izići iz opsjene samodostatnosti i ući u veću pravednost, koja je pravednost ljubavi, pravednost koju ostvaruje Krist“ – napisao je papa Benedikt XVI. u ovogodišnjoj poruci za Korizmu koja započinje na Pepelnicu, u srijedu 17. veljače.
           Sveti se Otac prije svega zadržao na značenju riječi 'pravednost' koja znači „dati svakome njegovo“. „Ali ono što je čovjeku najpotrebnije, ne može mu biti zajamčeno zakonom. Sigurno su potrebna materijalna dobra, ali pravednost u razdiobi ne daje ljudskome biću sve ono 'njegovo' na koje ima pravo. Čovjeku je, naime, kao kruh, pa i više od kruha, potreban Bog i njegova besplatna ljubav“.
           Papa je potom upozorio na trajnu čovjekovu napast da izvor zla pronalazi u vanjskim uzrocima, te napomenuo kako, idući u tom smjeru, brojne suvremene ideologije vjeruju da mogu ostvariti pravednost uklanjajući jednostavno te izvanjske uzroke. Taj je način razmišljanja Sveti Otac nazvao naivnim i kratkovidnim, jer „nepravda, plod zla, nema isključivo izvanjske korijene; ona potječe iz ljudskoga srca, u kojemu se nalaze izvori tajnovitoga sudioništva sa zlom. Čovjek, naime, u sebi osjeća čudnu privlačnost zbog koje se povlači u sebe, ističe se iznad i protiv drugih; riječ je o samoljublju, posljedici Istočnoga grijeha:“
           Kršćanski navještaj pozitivno odgovara na čovjekovu žeđ za pravednošću. „Kristova pravednost, naime, dolazi od milosti, gdje nije čovjek taj koji ispravlja i ozdravlja sama sebe i druge, nego gesta ljubavi Boga koji se otvara sve do kraja, sve dotle da dopušta da u njega uđe 'prokletstvo' koje pripada čovjeku, kako bi mu zauzvrat prenio 'blagoslov' koji pripada Bogu.“
           „Zahvaljujući Kristovu djelovanju možemo ući u veću pravednost, u pravednost ljubavi, pravednost onoga koji se uvijek osjeća više dužnikom nego vjerovnikom, jer je primio više od onoga što je mogao očekivati“… „Osnažen tim iskustvom, kršćanin je potaknut pridonijeti oblikovanju pravednih društava, u kojima svi primaju ono što im je potrebno za život u skladu s vlastitim ljudskim dostojanstvom, i u kojima je pravednost oživljena ljubavlju“ – istaknuo je Sveti Otac na koncu Korizmene poruke.